Projekat EU4Energy podržao organizaciju Sarajevskog samita inovacija 2024
Šesti samit o inovacijama održan je u Olimpijskom muzeju u Sarajevu, u organizaciji Univerziteta u Sarajevu – Ekonomskog fakulteta (SEBS) i Ekonomskog instituta Sarajevo. Organizaciju Samita podržao je projekat EU4Energy – Podrška Evropske unije energetskom sektoru u BiH, Misija USAID-a u BiH i USAID EPA – Projekat energetske pomoći u BiH, pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirevića.
U fokusu Samita 2024. bile su izuzetno bitne teme današnjice – zelena ekonomija, zelene inovacije i energetska tranzicija. Uvodničari su bili guverner Centralne banke BiH, prof.dr Jasmina Selimović i direktor Fraunhofer instituta za inovacione sisteme i istraživanja u Nemačkoj, dr. Đerđ Horvat.
Samit su otvorile Direktorica ekonomske škole u Sarajevu, prof.dr Meliha Bašić, Ministarka nauke, visokog obrazovanja i mladih Kantona Sarajevo, prof.dr. Adna Mesihović, vizionar Samita, prof.dr.Amila
Pilav-Velić, i programski koordinator u Delegaciji EU u BiH, dr. Nadia Bergamino.
„Inovacije danas predstavljaju jedan od najznačajnijih izvora dugoročnog ekonomskog rasta.Vodeći ekonomski stručnjaci ističu da je 50% rasta BDP-a u razvijenim ekonomijama isključivo rezultat rasta inovacija, i u tom pogledu, inovacija je jedan od 12 stubova konkurentnosti. Ne možemo govoriti o funkcionalnom inovacionom ekosistemu bez isticanja uloge obrazovnog sistema, posebno univerziteta kao čvorišta znanja, istraživanja i inovacija. Saradnja u ovoj oblasti, između obrazovnog, poslovnog i javnog sektora, postaje imperativ održivosti ekonomskog razvoja. Ekonomska škola u Sarajevu, kao domaćin ovog značajnog događaja, je prepoznala sve ove izazove, te u tom smislu žele da doprinesu identifikaciji korisnih,novih inovativnih rješenja kada je riječ o primjeni zelene ekonomije i da utiče na jačanje naše posvećenosti održivosti, održivim izvorima energije i inovacijama.“ rekla je dekanesa Bašić.
Osnivačica Samita, prof.dr Pilav-Velić, istakla je: „Ovogodišnji Samit je organizovan u potpuno drugačijem formatu od svih prethodnih. Ovoga puta obezbjedili smo prostor za stručnjake čiji je fokus na zelenoj i energetskoj tranziciji, kao i pojedincima iz biznisa, javnosti, vladinog i akademskog sektora i studenata koji su na bilo koji način uključeni u zelenu ekonomiju i priču o tranziciji. Naša namjera je da podstaknemo diskusiju među ključnim akterima specijalizovanim za održivi razvoj, održive izvore energije, zelenu ekonomiju, inovacije i obrazovanje razvoja kada je u pitanju održivi razvoj. Zelena ekonomija podrazumjeva ekonomski prosperitet koji ne znači samo stvaranje profita i generisanje nove vrijednosti na račun životne sredine, nego podrazumjeva i ekonomski i ekološki integritet, kao I društveno-međugeneracijska pravdu. Energija i zelena tranzicija su izuzetno složene tranzicije koje takođe uključuju društvene i ekonomske tranzicije, i stoga je neophodno za sve nas – kreatore politika,
donosioce odluka, poslovnu zajednicu, javni sektor i akademsku zajednicu – da se bavimo ovim temama.
Guvernerka Selimović je rekla: „Složenost energetske tranzicije leži u činjenici da ona ne samo znači određenu ekonomsku tranziciju ili evoluciju, već i promjenu cjelokupne tehnološke paradigme,
odnosno promjenu u tehnologiji koja se trenutno pretežno oslanja na fosilna goriva. Ovo je vjerovatno najveća promjena koju su industrijsko društvo i civilizacija doživeli u prošlom vijeku kako bi se postigla
ugljenično neutralna ekonomija do 2050. godine, kao što to zahteva Pariški sporazum, za globalna ulaganja u energetskom sektoru biće potrebno između pet i sedam hiljada milijardi američkih dolara.
Uprkos svim naporima da se dostignu ove brojke, trenutni nivo investicija iznosi dvije hiljade milijardi dolara godišnje, tako da smo u zaostajanju za postavljenim ciljevima. Poseban izazov je pred našom zemljom, ispred svih uticajnih zainteresovanih strana koje treba da deluju zajedno u ovom interdisciplinarnom, ali neizbježnom procesu.“
Drugi glavni govornik, dr Horvat, govorio je o značaju digitalne transformacije u procesu energetske tranzicije i kako ona utiče na inovativnost preduzeća. “Zelena tranzicija je teško zamisliva bez digitalne transformacije. Za postizanje ciljeva koje je postavila EU u oblasti energetske tranzicije potrebno je razmotriti svakog učesnika u ekosistemu. Od suštinskog je značaja sistematizacija mikropodataka svih učesnika povezanih u jedan digitalni ekosistem.Od presudnog je značaja stvaranje digitalnih sistema za sektorsko povezivanje podataka od mikro do makro nivoa, kako bi se dobili sveobuhvatni i detaljni podaci na osnovu individualnog nivoa. Potrebno je izmjeriti nove faktore konkurentnosti, kao što su prilagođavanje malih i srednjih preduzeća zahtjevima od drugih učesnika u lancu vrijednosti. To je pokazalo nedavno istraživanje na stotinama kompanija u BiH da standardni proizvodi čine osnovu njihovih strategija kao dobavljača u lancu vrijednosti, a da transformacija, inovacije i prilagođavanje trendovima ne igraju ključnu ulogu. Takođe je zabilježeno da kompanije nisu povezane unutar inovacionog ekosistema koji treba da povezuje naučne I vladine institucije i industrije. Sve kompanije su istakle potrebu za saradnjomna polju ekonomskog i tehnološkog ekosistema, a digitalna transformacija je nemoguća bez eksterne podrške.“
Dr Nadia Bergamino je istakla:“Inovacije predstavljaju ideje i načine da se stvari poboljšaju,budite spremni za promjene i predstojeće izazove i da imajte hrabrosti da radite na njima. Najveći izazov danas je kako energiju učiniti zelenijom i održivijom, a ovo drugo je razlog i povod za nove diskusije iz kojih dolaze nove ideje i rješenja za više energije i energetski održivom Bosnom i Hercegovinom, kao dijela zelene agende za Zapadni Balkan. Na nama je, kao i na drugim ekonomijama Zapadnog Balkana, da ispunimo i omogućimo neophodne uslove za postizanje navedenog.“
U okviru Samita, održana je panel sesija pod nazivom „Zeleni horizonti: Istraživanje održivih energetskih rješenja“ na kojoj su učešće uzeli: Rene Polaščak – Wiener Netze GmbH, Mak Kamenica – USAID
EPA, Nikos Cakalidis – EU4Energy i Vedad Vajzović – Greens Ltd. Panelisti su razgovarali o izazovima i mogućnostima, kao i o inovativnim rješenjima za tranziciju na održivu, zelenu ekonomiju. Naglašeno je da zeleno finansiranje igra ključnu ulogu u podržavanju održivih inicijativa, kao što su obnovljivi izvori energije i ekološki projekti, radi obezbjeđivanja prosperitetne budućnosti naše planete i društva. Podrška malim i srednjim preduzećima u Bosni i Hercegovini za zelene inovacije ne samo da promoviše ekološku svijest već i jača privredu stvaranjem novih poslovnih mogućnosti i jačanjem konkurentnosti tržišta. Potrebno je da se poboljša saradnja preko granica i sektora, da se iskoristi tehnologija i inovacije za pokretanje pozitivnih promjena i zalaganje za politike koje daju prioritet zdravlju naše planete a posebno je naglašeno njeno stanovništvo.
Ovom prilikom potpisan je memorandum o razumijevanju između Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ,Mašinskog fakulteta i EU4Energy projekta, za uspostavljanje saradnje u sprovođenju aktivnosti u okviru procesa tranzicije održive energije u BiH i da se zajednički uspostavi Centar za održivu energetsku tranziciju.
Pored toga, ove godine, u okviru Samita, u saradnji sa kompanijom Greens, prvi prvi put je organizovan regionalni forum za mlade, Forum budućih energetskih lidera. Ovaj forum ima za cilj da omogući mladim ljudima da se aktivno uključe u oblikovanje održive i čistije budućnosti u BiH.


