EU4Energy projekat podržao je organizaciju Sarajevske sedmice energije i klime (SECW 2024) organizacijom pet panela i tri popratna događaja u okviru konferencije
Projekat „EU4Energy – Podrška Evropske unije energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini“ organizacijom panela i popratnih događaja na SECW 2024 fokusirao se na ključne teme energetske tranzicije u BiH, nastojeći okupiti vodeće eksperte iz EU, kao i iz regiona Zapadnog Balkana te BiH, kako bi kroz uvodna predavanja i panel diskusije raspravili aktualno stanje u energetskom sektoru i predložili potencijalna rješenja.
O Panelu-I: Odgovor na CBAM: koje su mogućnosti za smanjenje uticaja CBAM-a na energetski sektor?, moderator prof. dr. Mirza Kušljugić rekao je sljedeće: „Kroz diskusiju na panelu zaključeno je da je realno očekivati da će od januara 2026. godini odredbe CBAM mehanizma biti primijenjene prilikom izvoza električne energije iz BiH u zemlje EU. Prema procjenama učesnika panela to će imati značajne, negative posljedice po trgovanje u regiji Zapadnog Balkana, otežavajući i vjerovatno smanjujući izvoz električne energije iz BiH u EU i posljedično smanjujući prihod kompanija koje trenutno izvoze. Procjena panelista je da će moguće posljedica biti smanjenje proizvodnje iz termoelektrana, povećan uvoz električne energije i rast cijena za lokalne kupce. Nadlje, najčešće planirana mjera prilagođavanja CBAM-u je ubrzana izgradnja nova kapaciteta na obnovljive izvore energije, koju planiraju sve kompanije iz BiH koje su učestvovale na panelu. Dugoročno, ublažavanje uticaja CBAM-a na elektroenergetski sektor u BiH je uvođenje mehanizma plaćanja za emisje CO2, vjerovatno po modelu ETS-a, sa konačnim ciljem pridruživanja EU ETS-u. Taj proces je složen i zahtijevat će tehničku i finansijsku podršku EU, uključujući i bespovratna sredstva iz odgovarajućih fondova. Neophodno je u toku 2025, godine uspostaviti dijalog sa EU oko primjene CBAM-a na zemlje Zapadnog Balkana uvažavajući da one imaju ugovore u sektoru energije sa EU, preko Energetske zajednice, kao i potpisane Sporazume o Stabilizaciji i Pridruživanju (SSP) kojima se reguliše slobodna trgovina i da se ne bi trebale tretirati kao „treće zemlje“ u EU Direktivi koja reguliše CBAM.“
Uvažavajući važnost teme CBAM-a, a koji se prevodi kao Prekogranično poravnanje emisija ugljika, za kompanije u BIH i cijeli ekonomski sistem, EU4Energy je organizirao na SECW i Popratni događaj-VI: Trening o CBAM kvartalnim izvještajima za industrijska preduzeća iz BIH kako bi im olakšao pripreme kvartalnih izvještaja o emisijama ugljika, fokusiravši se u okviru treninga na pružanje tehničkog znanja i praktičnih primjera. Ovaj se trening nastavlja na seriju treninga koje je EU4Energy projekat organizirao za kompanije iz BiH u decembru 2023.g. i januaru 2024.g. kako bi im pomogao da kvalitetno pripreme svoj prvi kvartalni izvještaj kojemu je rok bio do 31. januara 2024.g.
O Panelu-II: Uspostava EU Sistema trgovanja emisijama (ETS) u BiH, dr. Branislava Lepotić Kovačević, ključni ekspert na projektu EU4Energy za pravne aspekte u energetici, istaknula je sljedeće: „EU ETS je set finansijskih mehanizama za dekarbonizaciju privrede, koji je u značajnoj mjeri bio oslonac državama članicama EU, uključivo i one s niskim BDP i elektroprivredom baziranom na uglju, da započnu i dalje provode dekarbonizaciju. Bosni i Hercegovini, posebno elektroprivredama, potreban je ovakav oslonac i ulazak u EU ETS, kako bi se ostvarila dekarbonizacija. Da bi započela primjena EU ETS-a prvi korak je uspostava Sistema praćenja emisija, izvještavanja o emisijama, verifikacije izvještaja i akreditacije verifikatora (MRVA) kao prva faza ETS-a, uspostavljanog u skladu s propisima EU. Zemlje uključene u EU ETS, koje imaju niski GDP po stanovniku i znatno učešće uglja u proizvodnji energije koriste Modernizacijski fond i Fond za pravednu tranziciju, što je vid podrške investicijama koju im bespovratno daju ostale države članice EU, kroz EU ETS sistem.“
Kao još jedno popratno događanje u organizaciji EU4Energy projekta, svečano je pokrenut Centar za održivu energetsku tranziciju Univerziteta u Sarajevu – Ekonomskog fakulteta i Mašinskog fakulteta, kao ključna inicijativa u okviru SECW 2024. Događaj je okupio stručnjake i predstavnike relevantnih institucija iz oblasti održivog razvoja i energetske efikasnosti. Svečano pokretanje Centra obilježeno je uvodnim obraćanjima istaknutih predstavnika organizatora, koji su dali ključni doprinos realizaciji ovog projekta. Nikos Tsakalidis, vođa tima EU4Energy projekta, prof. dr. Meliha Bašić, dekanica Univerziteta u Sarajevu – Ekonomskog fakulteta, te prof. dr. Haris Lulić, dekan Univerziteta u Sarajevu – Mašinskog fakulteta, istakli su važnost ovog Centra za jačanje energetske tranzicije na regionalnom nivou. Tokom događaja, učesnici su imali priliku upoznati se sa dosadašnjim aktivnostima EU4Energy projekta, a sam Nikos Tsakalidis predstavio je ključne ciljeve i aktivnosti koje ovaj projekt donosi: „Projekat EU4Energy djeluje u četiri oblasti: usklađivanje sa zakonodavstvom EU u oblasti energije i klime, implementacija i praćenje EU zakonodavstva o energiji i klimi, izgradnja institucionalnih kapaciteta za tranziciju energetskog sektora, te podizanje svijesti i vidljivosti. Ključni rezultati projekta uključuju podršku u finalizaciji NECP-a, pripremi novog Zakona o regulatoru za električnu energiju i prirodni gas, prijenos i tržište električne energije u BiH, izradi pravilnika o OIE i EE za entitete u BiH, provođenju studija o analizi utjecaja ETS/CBAM-a, razmjeni energije u BiH i korištenju električnih baterija.“ Nadalje, Zoran Bogunović, ključni stručnjak za uključivanje javnosti i komunikacije iz EU4Energy tima, tom je prilikom poručio: „Centar za održivu energetsku tranziciju u BiH je neophodan jer proces energetske tranzicije u BiH, posebno proces održive i pravedne energetske tranzicije, mora biti podržan specifičnim znanjima interdisciplinarnog karaktera uz saradnju svih relevantnih aktera. U tome Centar može pružiti svoju podršku. Može okupiti stručnjake koji mogu pokriti različite aspekte energetske tranzicije, koja je istovremeno tehnička, ekonomska, socijalna i politička kategorija, te, pored naučno-istraživačkog rada i naučne saradnje, može pružiti podršku realnom sektoru i raditi na razvoju, usmjeravanju i implementaciji različitih projekata koji mogu biti korisni za razvoj poslovanja“, dok je prof. dr. Amila Pilav-Velić, prodekanica za naučno-istraživački rad i projekte EFSA, predstavila je planirane aktivnosti Centra koje će doprinijeti daljem razvoju energetske tranzicije u regionu: „Otvaranje Centra za održivu energetsku tranziciju predstavlja važan korak za jačanje kapaciteta naše zemlje u rješavanju globalnih izazova u oblasti energetike i održivog razvoja. Kroz saradnju s ključnim partnerima i projekte poput EU4Energy, stvorili smo platformu koja će omogućiti povezivanje akademske zajednice, industrije i lokalne zajednice u zajedničkoj misiji postizanja energetski održive budućnosti. Naš cilj je ne samo doprinos naučno-istraživačkom radu, već i pružanje konkretnih rješenja koja će biti od koristi kako za akademsku zajednicu, tako i za privredu u cjelini.“
Također je EU4Energy projekat u okviru SECW 2024 organizirao i Popratni događaj-IV: Obavezne rezerve nafte i derivata nafte i uticaj na tržište derivata nafte. Ovoj je temi moderator događaja dr. Branislava Lepotić Kovačević, istaknula sljedeće: „Bosna i Hercegovina, kao kandidat za članstvo u EU i Ugovorna strana Energetske Zajednice imala je obavezu da do kraja prošle godine implementira propise o obaveznim rezervama. Iako postoje određeni elementi transpozicije ovih propisa i određeni postotak implementacije u praksi, Direktiva 119/2009/EZ još nije transponovana i sistem još nije potpuno uspostavljen. Obavezne rezerve nafte i derivata nafte su potrebne Bosni i Hercegovini radi obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja, uspostavljene na transparentan i adekvatan način za sve učesnike u sistemu, zbog čega se ulažu značajni napori u definisanju modela sistema i pripremi propisa. Uspostavljanje ovog sistema je istovremeno investicija i sigurnost, a naftne kompanije trebaju i mogu imati svoje mjesto u ovom sistemu, ne samo kao vid obaveze, već, svakako, i koristi.
EU4Energy projekat organizirao je i Panel X: Organiziranje veleprodajnog tržišta električne energije sa fokusom na uspostavljanje berze električne energije u Bosni i Hercegovini, o kojem je moderator g. Ognjen Marković, nezavisni ekspert, rekao sljedeće: „Prezentacije i diskusija na Panelu X su još jednom pokazali neophodnost uspostavljanja berze električne energije u BiH. Tek po uspostavljanju berze slijedi put sa puno izazova priključivanja EU tržištu kroz povezivanje tržišta. Neupitno je da funkcionalna berza potpomaže ubrzanje investiranja u obnovljive izvore energije, dok redizajnirano tržište treba da donese sigurnost investitorima i zaštitu kupcima od velikih promjena cijena električne energije.“
U okviru SECW projekat EU4Energy organizirao je i Panel-VIII: Zeleni hidrogen kao važan element klimatski neutralne ekonomije i energetske neovisnosti, te Panel XI: Priključenje i integracija OIE u elektroenergetski sistem. Oba panela moderirao je prof. dr. Mustafa Musić, koji se posebno osvrnuo na aktualnost teme Panela-XI: „Devetoro učesnika na panelu diskutovalo je o ključnim izazovima integracije obnovljivih izvora energije na elektroenergetski sistem. Istaknuto je da je Elektroprenosnoj kompaniji za priključenje na prenosnu mrezu, kroz zahtjeve za izdavanje Prethodne elektroenergetske saglasnosti prijavljeno 16 TW, od cega 12 TW u FNE i 4 TW u VE. Značajan dio ovih projekata neće biti realizovan, ali su postojeći prenosni kapaciteti nedostatni i za one projekte čija je realizacija izvjesna. Potrebno je povećati kapacitete prenosnih i distributivnih mreza i razviti prenosne mreže na područjima koja obiluju obnovljivim resursima (vjetar, sunce, hidropotencijal), a prenosne mreže nisu razvijene. Takoder je istaknuta potreba povećanja interkonektivnih kapaciteta sa susjednim drzavama. Diskutovano je i o potrebi za značajnom balansnom snagom u sistemu kada u sistem budu uključeni značajni kapaciteti na bazi intermitentnih obnovljivih izvora (vjetar i sunce). Prednost u balansiranju je data hidroelektranama, plinskim elektranama za balansiranje i baterijskim kapacitetima. Takoder je diskutovano i o smanjenju inercije sistema i njegove povećane osjetljivosti na poremećaje (stabilnost sistema) usljed gašenja rotirajućih kapaciteta u sistemu (termo blokova). Sugerisano je pažljivo planiranje remonta preostalih rotirajućih kapaciteta i potrebe za rotirajućom rezervom za stabilan i pouzdan rad sistema. Prezentirane su i neke naučene lekcije iz regionalnog raspada sistema 21. Juna 2024. godine. Konstatovano je da je za prevazilaženje navedenih izazova potrebno uključiti: stratege, donosioce odluka na svim nivoima, planere, regulatore, operatore, stručnu i naučnu zajednicu te investitore.“
EU4Enery projekat, uz podršku pokrenutog Centra za održivu energretsku tranziciju, nastavit će s pružanjem podrškom energetskom sektoru u BiH kako bi se uspješno provlea energetska tranzicija te olakšalo prevazilaženje potencijalnih barijera identificiranih i diskutiranih također i kroz panel diskusije održane na SECW 2024.
